Drei Schiffskapitäne aus Rijeka ,sind bei 3 grössten Schiffen der Welt beschäftigt.
Die Schiffe sind samt ihrer Ladung über 3 Miliarden Dollar Wert ,was nun zeigt ,dass die Profesionalität und Können kroatischer Kapitäne sehr hoch in der Welt eingeschätzt wird.
Bisher ist Sexualerziehung in kroatischen Schulen nicht Bestandteil des Lehrplans. Das soll sich nun nach dem Willen der Regierung ändern. Die katholische Kirche ist empört: Die Jugend werde verdorben... Zu Weihnachten hatten die Bischöfe in Supermärkten und an Kiosken Protestflugblätter verteilen lassen. << http://www.spiegel.de/politik/ausland/kr...t-a-874779.html
„Vor kroatischen Ortschaften soll es künftig auch Bezeichnungen in kyrillischer Schrift geben - als Zeichen dafür, dass dort auch Serben leben. Die Umsetzung eines kroatischen Verfassungsgesetzes ist ein erstes versöhnliches Signal ...”
Karneval in Rijeka: Leider ist die verlinkte Seite / Foto / Video nicht mehr verfügbar. - Thofroe
Karneval in Rijeka ist eine der größten dieser Art in Europa, mit mehr als hundert Gruppen paradieren die Hauptstraße in Rijeka, Korzo. Wenn Sie in der Nähe sind, nicht verpassen.
Zitat von Vera im Beitrag #523Dieser Aufwand für ca. 10.000 Einwohner und ein paar Sommertouristen auf 2 Inseln kann doch nur ein Witz sein?
Kroatische Regierung plant damit die Inseln wieder bewohnbar zu machen ,bzw.mehr Menschen auf die Inseln zu locken ,wo tausende von Land-Hektars brach liegen .
Ausserdem käme mit der Unterwasserstrasse auch Wohlstand auf die Inseln z.B.Einkaufsmöglichkeiten usw.,die Lebensmitteln würden auch günstiger werden ,die Ärzte und Medizin wäre für Jedermann zugänglich und somit die Auswanderung gestoppt.
Wie gesagt, tausende positive Aspekte für bau solcher Unterwasserstrassen.
Die Inseln sind doch bewohnbar, nur schaut es leider so aus, dass der Ausverkauf schon vor langem begonnen hat; es werden immer mehr Eigenheim-Urlaubsappartements gebaut und verkauft, eins hässlicher als das andere, Arbeitsplätze werden dadurch aber keine geschaffen und somit der jüngeren Bevölkerung keinerlei Perspektiven geboten. Die Inseln werden im Sommer proppenvoll sein, in den Wintern wird man, wenn es so weitergeht, das Gefühl haben man sei in Tschernobyl. Tunnels würden nur die Immobilien noch attraktiver machen aber mit Sicherheit keine Einheimischen auf die Inseln zum dauerhaften Aufenthalt locken, zumindest nicht in ausgewogenen Maßen. Ich denke, dass diese Tunnelphantastereien lediglich als Startlöcher für bald anstehendes EU-Honigtopflecken dienen; es wird abgeschöpft werden - passieren wird aber nix........ausser natürlich, dass sich irgendwelche Bürgermeister/Minister/ihre Schwager/Brüder/Schulkameraden Villen mit Tunnelzugang zum Pool werden leisten können!
Zitat von Vera im Beitrag #523Dieser Aufwand für ca. 10.000 Einwohner und ein paar Sommertouristen auf 2 Inseln kann doch nur ein Witz sein?
Diese beiden Inseln ( Ugljan und Pašman ) sind die dichtbesiedelsten Inseln in Kroatien. Die Arbeitsplätze für die Jungen sind größtenteils in Zadar bzw auf dem Festland. Zadar hatte in den letzten Jahren eine Zuwanderung von ca 30.000 Personen. Und hat aus diesem Grund große Probleme mit der Infrastruktur. ( Kanal, Wasser, Strom usw.) Viele von den Zuwanderern sind von den beiden Inselm. Zum Teil auch deshalb weil die Anreise mit Fähre und Bus Zeit und Kostenintensiv ist. Nicht zu vergessen die Parkgebühren an den Fährhäfen. Viele dieser Probleme würden sich mit diesem Tunnel lösen lassen. Außerdem sind auf der Westseite schon neue Marinas und Siedlungen mit Ferienhäusern geplant und genehmigt.
Zitat Diese beiden Inseln ( Ugljan und Pašman ) sind die dichtbesiedelsten Inseln in Kroatien.
Also das ist aber so net richtig! Ugljan einzeln betrachtet gehört mit einer Fläche von 51,04 km² und 6.182 Einwohner (macht 121 Einwohner pro km²) zu einer der dichbesiedelsten, ist aber nicht die dichbesiedelste (Murter zum Beispiel bringt es auf 288 Einwohner pro km² während Pasman selbständig es gerade mal auf 45 Einwohner pro km² bringt)
Pasman und Ugljan zusammen haben eine Fläche von 111,15 km² und eine Gesamteinwohnerzahl von 8.893 = 80 Einwohner pro km² Fläche und damit weit davon entfernt die dichtbesiedelsten Inseln zu sein. Murter habe ich ja bereits oben aufgeführt (3,6 mal dichter besiedelt als Pasman-Ugljan) und da sind noch eine ganze Reihe anderer Inseln : Rab bringt es auf 110 Einwohner/km², Losinj 104 Einwohner/km², Ciovo 158 Einwohner/km²...
Aber das ist ja net dat Thema. Selbst wenn sie die dichtbesiedelsten wären (wobei das für mich überhaupt keine Begründung ist), glaube ich dennoch nicht, dass da in irgendeiner Form was Produktives bei rumkommen würde. Ich denke eher, dass es so enden würde, wie Ribar es beschrieben hat...
Ohne jetzt eine Endlosdiskusion anzuzettelm gibts ja noch eine Betrachtungsweise. Murter und Ciovo sind schon mit dem Land verbunden, scheiden also aus. Ugljan und Pašman sind hauptsächlich an der Ostküste besiedelt, wenn man jetzt deine Berechnung von der Besiedlung mal 2 nimmt, wegen nur eine Seite der Insel besiedelt dann währen das 160 Einwohner je km² die stimmt aber noch nicht da ja nur die Küste besiedelt ist. Also noch höher anzusetzen ist. Das heisst an der Tunnelvariante ist eventuell doch was dran.
Na današnji dan je pod vodstvom Matije Gupca 1573. godine započela velika hrvatska seljačka buna
Ambroz Matija Gubec (Hižakovec u Hrvatskom zagorju oko 1548. - Zagreb, 15. veljače 1573.) je bio hrvatski seljak, domoljub i vođa seljačke bune u Hrvatskoj. Ustanik, borac za prava potlačenog hrvatskog naroda i za stare hrvatske pravice, borac protiv stranih ugnjetavača i izrabljivača hrvatskog naroda, Gubec u sebi utjelovljuje ideale borbe za socijalnu pravdu i nacionalno oslobođenje potlačenog hrvatskog naroda od stranog gospodstva.
Tragom hrvatskog seljačkog revolucionarca
Početkom siječnja 1573. digoše ustanak hrvatski seljaci pod vodstvom Matije Gubca nastojeći na taj način dokinuti nesnosno feudalno stanje, pospješiti i pripomoći da čitav narod sudjeluje u pravednoj diobi materijalnih dobara, da poštivanje čovjeka i čovječjeg dostojanstva u svakom pojedincu bude najveći zakon za svakog, i da oni koji imaju vlast budu prožeti pravednošću i sviješću odgovornosti pred pokoljenjima, koja dolaze. Ti su veliki ideali skupili oko sebe do 60 000 hrvatskih seljaka, koji su pošli u borbu za PRAVICU. Te su čete pod vodstvom Matije Gubca bile u početku veljače 1573. razbijene i tom je prilikom Gubec uhvaćen sa suborcima i na najgrozniji način ubijen 15. veljače u Zagrebu.
Matija Gubec rodio se u Donjoj Stubici u Hrvatskom Zagorju i usko povezan uz hrvatsku zemlju osjećao je više nego tko drugi nepravde, koje se nanose ljudima najbližima zemlji, ljudima, koji su najviše žrtvovali za obranu te zemlje, koji su vječno davali, doprinosili i žrtvovali, a nikada ništa nisu primali. Gubec je čestitošću i prostodušnošću jednog hrvatskog seljaka gledao na teške prilike u kojima je živjelo hrvatsko selo, većina hrvatskog naroda, pa je običnom jednostavnom seljačkom logikom našao najsigurniji put kojim će se te nepravde ispraviti. Seljačka buna dokazuje da je težište borbe za slobodu hrvatskog naroda prešlo u onaj sloj naroda, koji je stoljećima, sve do najnovijeg vremena, a i danas, bio najači, najodporniji i najzdraviji da težnje cijelog hrvatstva povede putem ostvarenja.
Seljaci su voljeli svoju zemlju, oni su za tu zemlju polazili u borbu, oni su je obrađivali, iako su imali veoma malo od toga, oni su tu zemlju ljubili, ali ih je boljelo, kada su neki obijesni velikaši stranog podrijetla išli tako daleko, da su im ove poluljudske povlastice i prava nastojali još smanjiti — upravo uništiti. I baš u toj iskonskoj ljubavi hrvatskih seljaka prema hrvatskoj grudi i svjesnosti da hrvatski seljački narod ima prava, moramo gledati — spiritus movens seljačke bune. Narod je težio za slobodom ili kako je on to kazao - pravicom, i upravo iz ljubavi prema svom hrvatskom rodu i hrvatskoj grudi hrvatski narod je ustao. Hrvatski je narod bio svijestan da samo silom u ruci može doći do svoje pravice i tome su najbolji dokaz mnoge i česte bune diljem čitave Hrvatske i na jugu i po otocima (npr. buna Hrvata s Hvara, Matije Ivanića, koji je 1510. podigao hrvatski narod na oružje protiv Mlečana) i u užoj Hrvatskoj. Težnje seljaka koji su se bunili najbolje su formulirali seljaci iz križevačke okolice, koji su u obrazloženju naveli slijedeće ... »da se njim velike krivice delaju, što njihove pravice zatrgavaju, što svako leto sve povekšavaju, vrapčeve glave, kaj od starine nije bilo, moraju vu orsag davati, zvan toga da su letos znova popisali i da polag novoga popisanja morali bi plaćati i od zemlje, od koje tlaku delaju, i od vola, kaj siromak čovek ima; i zato da njim ni moguće kolikeh trhov (tereta) orsaških (zemaljskih) i gospodskih podnašati, sbog toga da su se oni kak i križevačka krajina suprot stavili — da nigda već kudelj preli ne budu, nego da rajte hote svi do noge poginuti «.
Potrebno je napomenuti da su feudalci protiv kojih su hrvatski seljaci dignuli bunu bili mahom stranog podrijetla dok su Zrinski i hrvatsko plemstvo pokušavali štititi pravice hrvatskih seljaka, a Zrinske su hrvatski seljaci posebice poštivali, o čemu govori slijedeći slučaj : " Nikola Zrinski, na saboru hrvatskom od god. 1653. velikom se žestinom obara na grofa Emerika Erdödija zbog njegova okrutnog postupka prema seljacima-kmetovima. Grof Erdödi, blijed od uzbuđenja, ustaje i uzrujano odgovara, da se njegovi kmetovi nikoga ništa ne tiču i da nitko nema prava kritizirati njegov postupak prema njima. Nikola Zrinski, štiteći bijednoga kmeta izazvao je protiv sebe mržnju ovoga moćnog velikaša i poslije toga sabora kuća Zrinskih i kuća Erdödija žive u smrtnom neprijateljstvu. " Stoga hrvatska seljačka buna, kao i buna Hrvata Hvarana protiv stranih Mlečana pod vodstvom Matije Ivanića (1510. - 1514.) na najplemenitiji način objedinjuju u sebi borbu za socijalnu pravdu i borbu za nacionalno oslobođenje hrvatskog naroda.
In unserem Kroatien-Forum finden Sie umfassende Informationen über Urlaub und Ferien in Kroatien sowie passende Ferienwohnungen, Hotels, Apartments und Ferienhäuser für den Kroatienurlaub.