"Zdravo moj sine, zdravo moja junačino, da bi se u dobar čas oženio, da bi za se ljubu dovodio, da bi sa njom roda porodio. Pred kućom ti rasta bor, živio te gospod Bog." Tako su se nekoć ispraćali sinovi pred ženidbu. Običaj star 320 godina i danas je živ među članovima KUD-a Korijeni Bukovice iz Ervenika kraj Knina. Čuvajući kulturu ovog gorštačkog kraja, oni bdiju i nad prijateljstvom u kojem nije važna ni vjera ni nacionalnost.
Epizoda (naslov): Bukovačka svadba Snimatelj: Dušan Vugrinec Montaža: Vlatka Zadro Urednik projekta: Mario Beganović Autori: Hana Gelb i Mario Beganović -- „Hallo, mein Sohn, hallo, meine Heldin, dass du zu einer guten Zeit heiratest, dass du aus Liebe heiratest, dass du mit ihr einen Storch gebärst. Vor deinem Haus wächst eine Kiefer, möge der Herr, Gott lebe mit dir.“ So verabschiedeten sich Söhne früher vor der Hochzeit. Unter den Mitgliedern der KUD Korijeni Bukovica aus Ervenik bei Knin ist ein 320 Jahre alter Brauch noch heute lebendig. Sie bewahren die Kultur dieser Bergregion und wachen auch über Freundschaften, in denen weder Religion noch Nationalität eine Rolle spielen.
Fr. 26.7.24 HTV1 15:30 Uhr Manjinski mozaik - Eto, naš je Da ga nema, trebalo bi ga izmisliti. Tako o Rasimu Karaliću govore mnogi koji su oduševljeni strašću kojom snima dokumentarne filmove o životu u Gorskom kotaru. Neumorno kamerom bilježi ljude, zanate, običaje i goransku tradiciju. Kad je prije zadnjeg rata došao iz rodne Bosne u Delnice i oženio se, nije slutio da će se taj goranski korijen tako dobro primiti za njega. Zato danas svatko tko poznaje Rasima kaže: "Eto, naš je."
Autor: Mario Beganović Epizoda (naslov): Eto, naš je Snimatelj: Damir Bednjanec Montaža: Vlatka Zadro Urednik projekta: Mario Beganović -- Titel: Hier ist es Wenn es sie nicht gäbe, müsste sie erfunden werden. Das sagen viele Menschen über Rasim Karalić, die von der Leidenschaft begeistert sind, mit der er Dokumentarfilme über das Leben in Gorski Kotar dreht. Unermüdlich fängt er mit seiner Kamera Menschen, Gewerbe, Bräuche und Goran-Traditionen ein. Als er vor dem letzten Krieg aus seiner Heimat Bosnien nach Delnice kam und heiratete, ahnte er nicht, dass seine Goran-Wurzeln bei ihm so gut ankommen würden. Deshalb sagt heute jeder, der Rasim kennt: „Da ist er unser.“
Povijest Splita usko je vezana uz povijest židovske zajednice. U dobru i u zlu splitski su Židovi uvijek stajali rame uz rame s ostalim stanovnicima grada podno Marjana i bili pokretači mnogih naprednih ideja i djelatnosti na korist čitavog grada. Židovska zajednica u Splitu trenutačno broji tek stotinjak članova, ali priča o njezinim počecima i razvoju kroz minula stoljeća i danas je živa i zanimljiva.
Autor: Mario Beganović Epizoda (naslov): Židovski Split Snimatelj: Damir Bednjanec Montaža: Vlatka Zadro Urednik projekta: Mario Beganović --
Die Geschichte von Split ist eng mit der Geschichte der jüdischen Gemeinde verbunden. Ob im Guten oder im Schlechten, die Juden von Split standen unter Marjan immer Seite an Seite mit den anderen Einwohnern der Stadt und waren die Initiatoren vieler fortschrittlicher Ideen und Aktivitäten zum Wohle der gesamten Stadt. Die jüdische Gemeinde in Split hat derzeit nur etwa hundert Mitglieder, doch die Geschichte ihrer Anfänge und ihrer Entwicklung im Laufe der vergangenen Jahrhunderte ist auch heute noch lebendig und interessant.
Fr. 9.8.24 HTV1 15:30 Uhr Manjinski mozaik - Split po Danielu Sa. 10.8.24 HTV1 03:38 Uhr Manjinski mozaik - Split po Danielu
Ne zna se je li imao dugu kosu, krivi nos ili smeđe oči. Ono što se zna nadmašuje životna djela mnogih. Iza sebe je ostavio Split koji je pretvorio u grad kakav poznajemo i danas, četiristotinjak godina nakon njegove smrti. Njegovo je ime i dalje mnogima nepoznato, iako je zadužio grad do neslućenih razmjera. Za bolje razumijevanje uloge tog mletačkog pokrštenog Židova valja kotač povijest okrenuti pet stoljeća unatrag.
Autor: Mario Beganović Epizoda (naslov): Split po Danielu Snimatelj: Damir Bednjanec Montaža: Vlatka Zadro Urednik projekta: Mario Beganović -- Es ist nicht bekannt, ob er langes Haar, eine schiefe Nase oder braune Augen hatte. Was bekannt ist, übertrifft das Lebenswerk vieler. Er verließ Split und verwandelte es vierhundert Jahre nach seinem Tod in die Stadt, die wir heute kennen. Sein Name ist vielen noch unbekannt, obwohl er die Stadt in unvorstellbarem Ausmaß verschuldet hat. Um die Rolle dieses venezianischen getauften Juden besser zu verstehen, müssen wir das Rad der Geschichte fünf Jahrhunderte zurückdrehen.
Fr. 16.8.24 HTV1 15:30 Uhr Manjinski mozaik - Stara sorta čovjeka Tradicija je da su oni rođeni u Moravicama oduvijek željezničari. I Đorđe Dokmanović je to bio sve dok ga restrukturiranje HŽ-a nije poslalo u invalidsku mirovinu. S prirodom je na ti. S poljoprivredom i voćarstvom također. U moravičkom zaseoku Vukelići s obitelji uzgaja voće i povrće. Ali, kao i svaki Goranin, u srcu čuva posebno mjesto koje pripada šumi, s kojom je iskonski povezan. Taj je Đorđe, bome, stara sorta čovjeka.
Autor: Mario Beganović Epizoda (naslov): Stara sorta čovjeka Snimatelj: Damir Bednjanec Montaža: Vlatka Zadro Urednik projekta: Mario Beganović -- Der Überlieferung nach waren die in Moravice Geborenen schon immer Eisenbahnarbeiter. Und Đorđe Dokmanović war das, bis ihn die Umstrukturierung von HŽ in eine Invalidenrente schickte. Es liegt an Ihnen mit der Natur. Auch mit Landwirtschaft und Obstanbau. Im mährischen Dorf Vukelići baut er mit seiner Familie Obst und Gemüse an. Aber wie jeder Goraner behält er einen besonderen Platz in seinem Herzen, der dem Wald gehört, mit dem er ursprünglich verbunden ist. Dieser Đorđe, Mann, ist eine alte Menschenrasse.
Fr. 23.8.24 HTV1 15:30 Uhr Manjinski mozaik - Josip Gorup Sa. 24.8.24 HTV1 03:45 Uhr Manjinski mozaik - Josip Gorup
Bio je bogat, ali ne i škrt. Krasio ga je poduzetnički duh, ali i socijalna osjetljivost prema radnicima. Novčano je pomagao siromašne. Dijelio je đačke stipendije i gradio djevojačke škole, zasluživši titulu počasnog građanina u 53 gradova i općina. U Rijeci je stekao obitelj, dobio 14-ero djece i na groblju Kozala 1912. godine završio svoj put posut dobročinstvima. Danas bi takav čovjek bio ekscentrik, ali početkom 20. stoljeća takvo što se i očekivalo od bogatih. On je Josip Gorup. Samozatajan čovjek iz slovenskog mjesta Slavina kraj Postojne.
Autor: Mario Beganović Epizoda (naslov): Josip Gorup Snimatelj: Damir Bednjanec Montaža: Vlatka Zadro Urednik projekta: Mario Beganović -- Er war reich, aber nicht geizig. Er zeichnete sich durch Unternehmergeist, aber auch durch soziale Sensibilität gegenüber Arbeitnehmern aus. Er half den Armen finanziell. Er vergab Stipendien an Studierende, baute Mädchenschulen und wurde in 53 Städten und Gemeinden zum Ehrenbürger ernannt. Er gründete eine Familie in Rijeka, bekam 14 Kinder und beendete sein Leben 1912 auf dem Kozala-Friedhof, gespickt mit Wohltätigkeit. Heute wäre ein solcher Mann ein Exzentriker, aber zu Beginn des 20. Jahrhunderts wurde so etwas von den Reichen erwartet. Er ist Josip Gorup. Ein zurückhaltender Mann aus der slowenischen Stadt Slavina in der Nähe von Postojna.
Kad je bila mala, njezina teta ju je zvala Zakajček. Sve je pitala, sve ju je zanimalo. I tada i sada Sandra Grudenić jednako je znatiželjna. Radi na relaciji Ilirska Bistrica - Rijeka. Po bistričkom rodnom kraju vodi slovenske i ine turiste. U Rijeci čini sve što poslovna tajnica mora da slovensko kulturno i prosvjetno društvo Bazovica funkcionira kao urica. Na kraju dana vrati se u Vele Mune na Ćićariji gdje postaje supruga i majka.
Autor: Mario Beganović Epizoda (naslov): Zakajček Snimatelj: Damir Bednjanec Montaža: Vlatka Zadro Urednik projekta: Mario Beganović -- Als sie klein war, nannte ihre Tante sie Zakajček. Sie fragte alles, sie interessierte sich für alles. Sandra Grudenić ist damals wie heute gleichermaßen neugierig. Arbeiten an der Strecke Ilirska Bistrica – Rijeka. Er führt slowenische und ausländische Touristen durch seine Heimatstadt Bistrica. In Rijeka setzt die Wirtschaftssekretärin alles daran, dass der slowenische Kultur- und Bildungsverein Bazovica wie am Schnürchen funktioniert. Am Ende des Tages kehrt sie nach Vele Mune in Ćićarija zurück, wo sie Ehefrau und Mutter wird.
Krimska Tatarka rođena u Uzbekistanu. Da je spasi od obaveznog fizičkog rada na poljima pamuka, otac je s četiri godine šalje u sportsku gimnaziju. Šest godina poslije kreće u baletnu akademiju i određuje svoj životni put. Ervina Sulejmanova prvakinja je Baleta zagrebačkog HNK-a u kojem je godinama nosila glavne uloge. Danas u taj svijet plesa uvodi mlade plesače, nošena vatrenim temperamentom koji je uvijek gura naprijed.
Autor: Mario Beganović Epizoda (naslov): Biser baletne krune Snimatelj: Damir Bednjanec Montaža: Vlatka Zadro Urednik projekta: Mario Beganović -- Krimtatar, geboren in Usbekistan. Um ihr die obligatorische körperliche Arbeit auf den Baumwollfeldern zu ersparen, schickte ihr Vater sie im Alter von vier Jahren in ein Sportgymnasium. Sechs Jahre später gründet er eine Ballettakademie und bestimmt seinen Lebensweg. Ervina Sulejmanova ist Meisterin des Balletts des Kroatischen Nationaltheaters in Zagreb, in dem sie viele Jahre lang Hauptrollen spielte. Heute führt sie junge Tänzer in die Welt des Tanzes ein, angetrieben von einem feurigen Temperament, das sie immer vorantreibt.
Iz Makedonije je došao u Zagreb samo s jednom željom - upisati Likovnu akademiju. Ali jarka mladost ga je iz ateljea odvela na koncertne podije i zagrebačke rock'n'roll plesnjake na kojima je svirao s bendom. I danas, 40 godina nakon dolaska iz Kičeva, Safiudin Alimovski Safko svira iz srca za dušu. Jer glazbenici su poput cvijeća - ako ne sviraju, uvenut će. Z ato svira da bi živio. Autor: Mario Beganović Snimatelj: Ivan Brezovec Montaža: Vlatka Zadro Urednik projekta: Mario Beganović -- Er kam aus Mazedonien mit nur einem Wunsch nach Zagreb: die Akademie der Schönen Künste zu besuchen. Doch seine strahlende Jugend führte ihn vom Studio auf Konzertbühnen und in die Rock'n'Roll-Tanzlokale von Zagreb, wo er mit einer Band spielte. Noch heute, 40 Jahre nach seiner Ankunft aus Kičevo, spielt Safioda Alimovski Safko aus dem Herzen für die Seele. Denn Musiker sind wie Blumen – wenn sie nicht spielen, verwelken sie. Deshalb verdient er seinen Lebensunterhalt mit dem Spielen.
Pomažem drugima jer znam kako je odrastati u siromaštvu i boriti se za koricu kruha. Tako govori Nadica Balog, predsjednica Udruge žena Romkinja "Romsko srce" iz Jagodnjaka. Godinama to srce kuca za Rome iz Baranje. Prije svega za djecu koju potiče da se školuju dok njihove roditelje educira o važnosti obrazovanja. Nadica mijenja svijest mnogih i ruši predrasude. A kad pomisli da više nema snage, iz sveg srca zapjeva.
Autor: Mario Beganović Urednik projekta: Mario Beganović -- Ich helfe anderen, weil ich weiß, wie es ist, in Armut aufzuwachsen und darum zu kämpfen, über die Runden zu kommen. Das sagt Nadica Balog, Präsidentin des Vereins der Roma-Frauen „Roma-Herz“ aus Jagodnjak. Seit Jahren schlägt dieses Herz für die Roma aus Baranja. Erstens ermutigt er die Kinder, zur Schule zu gehen, während er ihre Eltern über die Bedeutung von Bildung aufklärt. Nadica verändert das Bewusstsein vieler und zerstört Vorurteile. Und wenn er glaubt, keine Kraft mehr zu haben, singt er aus ganzem Herzen.
Fr. 27.9.24 HTV1 14:25 Uhr Manjinski mozaik - Gin s Korduna Sa. 28.9.24 HTV1 04:00 Uhr Manjinski mozaik - Gin s Korduna
Gin aus Kordun Napravio je "džinovski" posao i ostvario stari san - da s Korduna potekne gin. To je piće postalo životni projekt Đure Krivokuće. Iskustvo je pekao u ugostiteljstvu u Dubrovniku, ali je stalno u mislima bio u rodnom Utinja Vrelu. Ostavio je more da bi u staroj obiteljskoj kući započeo priču o ginu koji danas nosi nagrade s prestižnih natjecanja. Trebalo je samo hrabrosti vratiti se u napušteni raj na zemlji i započeti novi život.
Autor: Mario Beganović Snimatelj: Ivan Kovač Montaža: Vlatka Zadro Urednik projekta: Mario Beganović -- Er hat einen „riesigen“ Job gemacht und seinen alten Traum verwirklicht – Gin aus Kordun herzustellen. Dieses Getränk wurde zum Lebensprojekt von Đura Krivokuća. Erfahrungen in der Gastronomie sammelte er in Dubrovnik, in Gedanken blieb er jedoch immer bei seiner Heimatstadt Utinja Vrel. Er verließ das Meer, um im alten Familienhaus die Geschichte eines Gins zu beginnen, der heute Auszeichnungen renommierter Wettbewerbe trägt. Es brauchte nur Mut, in das verlassene Paradies auf Erden zurückzukehren und ein neues Leben zu beginnen.
Fr. 4.10.24 HTV1 14:25 Uhr Manjinski mozaik - Takvih nam fali Ambiciozna, kaže mama. Znatiželjna, kaže tata. Uporna, pametna i britka na jeziku, veli brat. Obitelj Samardžić iz Rijeke slaže se da je njihova Michelle sve to, i još više. Ona je i pokretačka snaga slovenskog društva Bazovica koje, kao i mnoga manjinska društva, vapi za mladima. U Ljubljani od prošle jeseni studira pravo, slijedeći obiteljsku crtu. Gdje god dođe daje 200 posto. Kažu da je malo pravih. Ona je jedna od njih.
Autor: Mario Beganović Snimatelj: Luka Stamać Montažerka Vlatka Zadro Urednik projekta: Mario Beganović -- Ehrgeizig, sagt Mama. Neugierig, sagt Papa. Hartnäckig, klug und scharf auf der Zunge, sagt der Bruder. Die Familie Samardžić aus Rijeka stimmt zu, dass ihre Michelle all das und noch mehr ist. Sie ist auch die treibende Kraft der slowenischen Gesellschaft von Bazovica, die wie viele Minderheitengesellschaften nach jungen Menschen schreit. Seit letztem Herbst studiert er in Ljubljana Jura und folgt damit der Familienlinie. Wohin er auch geht, er gibt 200 Prozent. Sie sagen, es gibt nur wenige echte. Sie ist eine von ihnen.
Fr. 11.10.24 HTV1 14:33 Uhr Manjinski mozaik - Mjera ljudskosti Preživjela je banijski potres, srušenu kuću, smrt majke i prvih susjeda. Godinama se nadala boljim danima i obnovi koja nikako nije stizala. Sanjala je novu kuću za novi početak. Mira Zlonoga iz Majskih Poljana nakon četiri zime u limenom kontejneru, napokon će ovu zimu dočekati na toplom. Sama ne bi mogla. Ujedinjeni u želji da joj pomognu, prijatelji i volonteri izgradili su joj novi dom. Ljudskost i solidarnost mjere se srcem.
Autor: Mario Beganović Epizoda (naslov): Mjera ljudskosti Snimatelj: Dušan Vugrinec Montaža: Vlatka Zadro Urednik projekta: Mario Beganović -- Minderheitenmosaik: Ein Maß für Menschlichkeit Sie überlebte das Erdbeben in Bania, das eingestürzte Haus, den Tod ihrer Mutter und ihrer ersten Nachbarn. Jahrelang hoffte sie auf bessere Tage und eine Erneuerung, die jedoch nie kam. Sie träumte von einem neuen Haus für einen Neuanfang. Mira Zlonoga aus Majske Poljane wird diesen Winter nach vier Wintern in einem Blechbehälter endlich an einem warmen Ort begrüßen. Sie selbst würde es nicht schaffen. Freunde und Freiwillige waren sich einig in dem Wunsch, ihr zu helfen und bauten ihr ein neues Zuhause. Menschlichkeit und Solidarität werden am Herzen gemessen.
Fr. 18.10.24 HTV1 14:30 Uhr Manjinski mozaik - Matica koja spaja Trideset godina njeguju cvijet slovačke kulture u srcu Slavonije. Trideset godina plešu, pjevaju i putuju predstavljajući Maticu slovačku iz Josipovca Punitovačkog. Sela koje nosi ime po biskupu Josipu Jurju Strossmayeru. On je krajem 19. stoljeća pozvao prve Slovake da krče šume. Došli su i ostali. Danas ne sijeku stabla već siju sjeme ljubavi u svakom novom naraštaju Slovaka koji Maticu vole kao svoj drugi dom.
Autor: Mario Beganović Epizoda (naslov): Matica koja spaja Snimatelj: Dušan Vugrinec Montaža: Vlatka Zadro Urednik projekta: Mario Beganović -- Minderheitenmosaik – Die Nuss, die verbindet Seit dreißig Jahren pflegen sie die Blüte der slowakischen Kultur im Herzen Slawoniens. Seit dreißig Jahren tanzen, singen und reisen sie als Vertreter der Matica slovačka aus Josipovac Punitovački. Nach Bischof Josip Juraj Strossmayer benannte Dörfer. Ende des 19. Jahrhunderts lud er die ersten Slowaken zur Waldrodung ein. Die anderen kamen auch. Heute fällen sie keine Bäume, sondern säen den Samen der Liebe in jede neue Generation von Slowaken, die Matica als ihr zweites Zuhause lieben.
Fr. 25.10.24 HTV1 14:25 Uhr Manjinski mozaik - Češka oaza u Zagrebu Česi u Zagrebu slave veliku obljetnicu - 150 godina Češke besede. Tu najstariju udrugu nacionalnih manjina u Hrvatskoj osnovao je pisac, političar i novinar Josef Václav Frič. Okupila je sve važne zagrebačke Čehe, ali i gradsku društvenu elitu. 1937. godine sagrađen je i današnji Češki dom u kojem se njeguju hrvatsko-češki prijateljski odnosi. U priči Lenke Lalić prisjećamo se važnih godina u povijesti Češke besede.
Snimatelj: Damir Bednjanec Montaža: Irena Korpes Urednik projekta: Mario Beganović Autorica: Lenka Lalić -- Die Tschechen in Zagreb feiern ein großes Jubiläum – 150 Jahre tschechische Sprache. Der älteste Verband nationaler Minderheiten in Kroatien wurde vom Schriftsteller, Politiker und Journalisten Josef Václav Frič gegründet. Es versammelte alle wichtigen Zagreber Tschechen sowie die gesellschaftliche Elite der Stadt. Im Jahr 1937 wurde das heutige Tschechische Heim errichtet, in dem freundschaftliche kroatisch-tschechische Beziehungen gepflegt werden. In der Geschichte von Lenka Lalić erinnern wir uns an wichtige Jahre in der Geschichte der tschechischen Sprache.
Fr. 1.11.24 HTV1 14:20 Uhr Manjinski mozaik - Naš drugi dom Plesali su nekad. Plešu i danas. Plesom su premostili sve one dobre, ali i olovne godine kojih je na Kordunu uvijek bilo. Mnoge generacije mladih Srba, Hrvata i Bošnjaka s ponosom kažu da su prve korake naučili u Ansamblu narodnih igara i pjesama Vojnić. I nije to samo folklor. To je iznad svega i prije svega škola života za mnoge mlade. Voditelj Ansambla Čedomir Studen ističe da je misija Ansambla izgraditi zdrave međunacionalne odnose. Plešući svoje i plesove iz drugih krajeva, obogaćuje se vlastita kultura i izgrađuje širi pogled na svijet.
Autor: Mario Beganović Snimatelj: Ivan Kovač Montaža: Vlatka Zadro Urednik projekta: Mario Beganović -- Sie tanzten. Sie tanzen noch heute. Mit dem Tanz überbrückten sie all die guten, aber auch bleiernen Jahre, die es in Kordun immer gab. Viele Generationen junger Serben, Kroaten und Bosniaken können mit Stolz sagen, dass sie ihre ersten Schritte im Volkstanz- und Gesangsensemble Vojnić gelernt haben. Und es ist nicht nur Folklore. Für viele junge Menschen ist es vor allem und vor allem eine Lebensschule. Ensembleleiter Čedomir Studen weist darauf hin, dass die Mission des Ensembles der Aufbau gesunder interethnischer Beziehungen sei. Indem man seine eigenen und Tänze aus anderen Regionen tanzt, bereichert man die eigene Kultur und baut eine breitere Sicht auf die Welt auf.
Nešto ne znaš? Pitaj Matu, bit će ti jasnije. Tako mnogi koji su ga upoznali govore o Mati Pejiću. Rođen u Vrbanji, radni je vijek proveo u Daruvaru. Novinar od formata, sveznalica koji svoje znanje i pisanje nesebično dijeli. Preko studentskih novina i radijskog etera došao je u češki tjednik Jednotu. Uz suprugu Vlatku odgojio je kćer Janu i sina Marka da jednako vole i češki i hrvatski obiteljski korijen. Daruvaru je darovao brojne monografije, ali i svakodnevne web-eseje o pivu u kojem uživa uz svoju ekipu pub-kvizaša. Tajna uspjeha? Biti uvijek ono znatiželjno dijete. I puno, puno čitati.
Autor: Mario Beganović Epizoda (naslov): Pitaj Matu Snimatelj: Luka Stamać Montaža: Vlatka Zadro Urednik projekta: Mario Beganović -- Du weißt etwas nicht? Fragen Sie Mata, es wird Ihnen klarer sein. So sprechen viele, die ihn trafen, über Mata Pejić. Er wurde in Vrbanja geboren und verbrachte sein Berufsleben in Daruvar. Ein Journalist von Format, ein Besserwisser, der sein Wissen und seine Texte selbstlos teilt. Über die Studentenzeitung und das Radio kam er zur tschechischen Wochenzeitung Jednot. Zusammen mit seiner Frau Vlatka erzog er seine Tochter Jana und seinen Sohn Marko so, dass sie die tschechischen und kroatischen Familienwurzeln gleichermaßen lieben. Er gab Daruvar zahlreiche Monographien sowie tägliche Webaufsätze über Bier, die er mit seinem Team von Pub-Quizern genießt. Das Geheimnis des Erfolgs? Sei immer das neugierige Kind. Und viel, viel lesen.
Sa. 15.11.24 HTV1 14:22 Uhr Manjinski mozaik - Ljetni kamp Pilipenda Zima kuca na vrata, ali mnoge još uvijek grije sjećanje na ljeto. 30-ak djece s Korduna, Banije i Like najtopliji dio godine proveli su u manastiru Krka, u ljetnom kampu Pilipenda. Milica, Ilijana i drugi osnovno i srednjoškolci su se kroz druženje, učenje i igru upoznavali sa srpskim jezikom i kulturom. Naziv kampa posuđen je iz pripovijetke Sime Matavulja koja govori o teškom životu Pilepa Baklina i drugih Srba s dalmatinskog krša. Organizator kampa, Srpski demokratski forum, uspio je djeci približiti kulturno i vjersko nasljeđe te tradiciju i običaje Srba iz Dalmacije i Like.
Epizoda (naslov): Ljetni kamp Pilipenda Snimatelj: Dražen Lipka Montaža: Vlatka Zadro Urednik projekta: Mario Beganović Autori: Hana Gelb i Mario Beganović -- Der Winter steht vor der Tür, aber die Erinnerung an den Sommer wärmt bei vielen noch immer. Etwa 30 Kinder aus Kordun, Banija und Lika verbrachten den heißesten Teil des Jahres im Sommerlager Pilipenda im Kloster Krka. Milica, Ilijana und andere Grund- und Oberstufenschüler lernten die serbische Sprache und Kultur durch Geselligkeit, Lernen und Spielen kennen. Der Name des Lagers ist einer Kurzgeschichte von Sima Matavulja entlehnt, die vom schwierigen Leben von Pilep Baklin und anderen Serben im dalmatinischen Karst erzählt. Dem Organisator des Camps, dem Serbischen Demokratischen Forum, ist es gelungen, den Kindern das kulturelle und religiöse Erbe, die Traditionen und Bräuche der Serben aus Dalmatien und Lika näher zu bringen.
Fr. 22.11.24 HTV1 14:21 Uhr Manjinski mozaik - Zlatni dani osječkog djetinstva "Govore mi i zovu me književnicom, a da se ja u duši nikada nisam takvom pravo i osjetila. Eto, došlo je samo od sebe, bez namjere, bez pripreme i ikakve ambicije." Tako je krajem 19. stoljeća govorila Jagoda Truhelka. Hrvatska spisateljica rođena prije 160 godina u Osijeku po ocu je bila Čehinja, po majci Njemica. U Labudovoj ulici u Donjem gradu provela je djetinjstvo koje je oživjela kroz romane za djecu. Bila je i preteča feministica onoga doba. S učiteljske katedre odgajala je djevojke ističući važnost obrazovanja i jednakih prava.
Epizoda (naslov): Zlatni dani osječkog djetinjstva Snimatelj: Tomislav Trumbetaš Montaža: Dalibor Homa Urednik projekta: Mario Beganović Autorica: Melita Homa -- „Sie reden mit mir und nennen mich einen Schriftsteller, aber in meiner Seele habe ich mich nie wirklich so gefühlt. Nun ja, es ist einfach von selbst passiert, ohne Absicht, ohne Vorbereitung und ohne jeglichen Ehrgeiz.“ Das sagte Jagoda Truhelka Ende des 19. Jahrhunderts. Der vor 160 Jahren in Osijek geborene kroatische Schriftsteller war Tscheche vom Vater und Deutsche von der Mutter. Sie verbrachte ihre Kindheit in der Labudova-Straße in Donji Grad, die sie durch Kinderromane zum Leben erweckte. Sie war auch eine Vorreiterin der Feministinnen dieser Zeit. Vom Lehrerstuhl aus betreute sie Mädchen und betonte dabei die Bedeutung von Bildung und Gleichberechtigung.
Fr. 29.11.24 HTV1 14:22 Uhr Manjinski mozaik - Santa Marina – priča o ribarima Ove se subote obilježava Dan svetog Andrije. Tog apostola i ribara iz Galileje mnogi štuju kao zaštitnika ribara. Upravo ribarima u čast u istarskom su gradiću Tar-Vabrigi otvorili ribarsku kuću Santa Marina. Taj muzej ribarstva spomen je na sve one koji su živjeli od mora i za more. Zajedno na istom brodu talijanski i hrvatski ribari u Tarskoj vali ispreplitali su svoje sudbine vukući iz dubine mora ulov koji je značio život.
Snimatelj: Ivan Brezovec Montaža: Antonia Petran Urednik projekta: Mario Beganović Autorica: Stephanie Stelko -- Diesen Samstag ist der Tag des Heiligen Andreas. Dieser Apostel und Fischer aus Galiläa wird von vielen als Schutzpatron der Fischer verehrt. Zu Ehren der Fischer wurde in der istrischen Stadt Tar-Vabriga das Fischerhaus Santa Marina eröffnet. Dieses Fischereimuseum ist ein Denkmal für alle, die vom Meer und für das Meer lebten. Gemeinsam auf demselben Boot verbanden italienische und kroatische Fischer in Tarska Vala ihre Schicksale, indem sie den lebenswichtigen Fang aus den Tiefen des Meeres holten.
In unserem Kroatien-Forum finden Sie umfassende Informationen über Urlaub und Ferien in Kroatien sowie passende Ferienwohnungen, Hotels, Apartments und Ferienhäuser für den Kroatienurlaub.