Sie sind vermutlich noch nicht im Forum angemeldet - Klicken Sie hier um sich kostenlos anzumelden Impressum Kroatien-Forum 

.
Gravuren
auf Holz, Glas, Metall, Stein

Gravur Holz - Glas - Metall - Stein
· · · ·


Für weitere Informationen klicken Sie hier: Kroatisch-Sprachkurs - die gute Vorbereitung auf den Urlaub, Reisewortschatz


Kroatien-Forum / Urlaub in Kroatien / Ferienwohnungen in Kroatien
www.faszination-kroatien.de und www.kroatien-forum.com

Kroatisch-Sprachkurs - die gute Vorbereitung auf den Urlaub <· · · · · · · ·> Shop: Bücher, Landkarten, Reiseführer für den Kroatien-Urlaub
Info, Tipps und Reisetipps über Istrien, Kvarner Bucht, Dalmatien und andere Regionen von Kroatien, Urlaub in Kroatien, Camping, Campingplätze, günstige Ferienwohnungen, Privatzimmer, günstige Apartments, Hotels, Boote, Charter, Adria, Sehenswürdigkeiten, Ausflüge und Ausflugsziele, Reiseberichte usw.
Sie können sich hier anmelden
Dieses Thema im Kroatien-Forum hat 7 Antworten
und wurde 1.654 mal aufgerufen
  
 Bücher, Zeitschriften, Landkarten - eine gute Vorbereitung für den Kroatien-Urlaub
Valonia Offline




Beiträge: 942

15.11.2005 12:28
Online-Antiquariat in Kroatien antworten

Kennt jemand in Kroatien ein online-Antiquariat?

kokosh ( Gast )
Beiträge:

21.11.2005 12:32
#2 RE: Online-Antiquariat in Kroatien antworten

ja, schau mal unter:
Leider ist der Link nicht mehr aktuell. - Thofroe

ich hoffe, daß du keine Probleme mit dem Kroatischen hast, die Seite ist nämlich nur auf kroatisch verfasst worden.
Ansonsten sind die Preise OK, von 30-1000Kn, alles vorhanden.
Am besten ist es immer noch nach Zagreb zu fahren (oder wenn man schon da ist), es gibt in dieser Stadt sehr schöne Antiquariate, und vor allem eine ganze Menge!
Hab mir diesen Sommer ca. 15 Bücher für noch nicht mal 20 Euro gekauft!


Lang leben die Bücher für 10 Kunas!!!!!!!!!!!!!!!!
Gruß

Valonia Offline




Beiträge: 942

21.11.2005 13:11
#3 RE: Online-Antiquariat in Kroatien antworten

Danke, leider haben die auch nicht das Buch, das ich suche. Ich werde wohl im nächsten Frühjahr einmal zum Stöbern nach Zagreb fahren.

Gast
Beiträge:

21.11.2005 13:43
#4 RE: Online-Antiquariat in Kroatien antworten

es ist ja so,daß man Antiquariate nicht online finden kann, das ist ja auch was zum stöbern,aber hast du schon in normalen online-bibliotheken versucht?
z.B:
http://www.superknjizara.hr

Leider ist der Link nicht mehr aktuell. - Thofroe Die Preise hier sind etwas höher, aber ich finde sie erträglich.

habe gerade noch eine gefunden,die auch Antiquariate verkauft:
http://www.jesenski-turk.hr

hier noch paar Adressen,die sich lohnen :

# Antikvarijat i knjižara Jesenski i Turk
Preradovićeva 5
10000 Zagreb
tel.: ++ 385 (0)1 4873 458
e-mail: antikvarijat@jesenski-turk.hr (sehr gute Auswahl!)

# Ilica 42
10000 Zagreb
tel.: ++ 385 (0)1 4818 442

# Vukotinovićeva 4 (zgrada Novinarskog doma)
10000 Zagreb
tel.: ++ 385 (0)1 4826 233

darf ich fragen welches Buch du suchst?
bin ja so neugierig..........

Gruß,
Koka

Valonia Offline




Beiträge: 942

21.11.2005 15:02
#5 RE: Online-Antiquariat in Kroatien antworten
Ja, du darfst fragen. Ich suche die Biographie der kroatischen Band Prljavo kazaliste. Sie ist 2000 erschienen im im Minerva Verlag/Europapress holding in Zagreb. Autor: Darko Glavan, Titel: Prjljavo kazaliste. Sve je lako kad si mlad. Leider komplett vergriffen, daher habe ich nur Hoffnung, sie antiquarisch zu finden.

kokosh ( Gast )
Beiträge:

21.11.2005 15:14
#6 RE: Online-Antiquariat in Kroatien antworten

das ist eher schwierig,hab es in "sveznadar"(http://www.sveznadar.com/knjiga.aspx?knjiga=64224) gefunden,aber es steht dort das es nicht mehr auf dem Markt ist.
Bleibt dir nur noch das Stöbern in Antiquariaten übrig...
was ja sehr schön sein kann...
viel Glück

kokosh ( Gast )
Beiträge:

23.11.2005 17:29
#7 RE: Online-Antiquariat in Kroatien antworten
schau mal hier,eine kleine Leseprobe,leider ist es online nicht komplett erhältlich...

Povijest
1977. Jasenko Houra, još pod dojmom koncerta Rolling Stonesa 1976. u Zagrebu, krece u veliku avanturu pokretanja rock grupe. Prve suradnike našao je u punk-bendu Ciferšlus, koji je tada bio u raspadu. Clanovi Ciferšlusa bili su tada Zoran Cvetkovic Zok (el. gitara), Davorin Bogovic (vokal), Nino Hrastek (bas git.), Tihomir Fileš (bubnjevi) i Marijan Brkic (el.gitara). Prikljucuje se njihovom bendu iz kojega je morao otpasti Marijan Brkic. Grupa ubrzo mijenja ime u Prljavo kazalište po jednoj epizodi iz stripa "Alan Ford". Prljavo kazalište redovito vježba u lokalnoj autolimarskoj radionici, a prvi njihov veci angažman bio je na Poletovom koncertu 1978. Ubrzo su stekli široku publiku po Dubravi.

1978. prvi puta ulaze u studio, te pod producentskom palicom Vedrana Božica za "Jugoton" snimaju maxi singl na kojem su se našle skladbe "Televizori", "Majka" i "Moje djetinjstvo" koje su bile pretežito punk ugodaja. Prvi menadžer im je bio Krunoslav Gorup, no dodatnu akceleraciju bendu osigurao im je poslovni kontakt sa Milanom Škrnjugom, direktorom prodaje diskografske kuce Suzy, te s Ivanom Pikom Stancicem, nekadašnjem bubnjarom Grupe 220. Ta suradnja im je 1979. donijela drugi singl "Moj otac je bio u ratu"/"Noc" koji je izašao pod etiketom "Suzy".

1979. objavljuju svoj prvi album jednostavnog naziva "Prljavo kazalište". Sniman je u studiju Janka Mlinarica Trulog, a producent mu je bio Ivan Piko Stancic. Pred kraj snimanja grupu napušta Zoran Cvetkovic, koji je prešao u Parni valjak, a zamijenio ga je Marijan Brkic. Prvi puta kao autor teksta i glazbe potpisan je iskljucivo Jasenko Houra koji u svojim tekstovima iznosi probleme odrastanja tadašnje omladine. Ova ploca rezultirala je bojkotom državnih medija zbog angažiranosti tekstova i prozapadnjacke glazbe. Komisija za šund nije oslobodila plocu od poreza zbog pjesme "Neki djecaci (Some boys)" koja potice homoseksualizam. Bez obzira na to, album je dosegao zlatnu nakladu od 25.000 prodanih primjeraka, a debi album Prljavci su promovirali na stadionu JNA u Beogradu kao predgrupa Bijelom Dugmetu. Svoju posvetu Rolling stonesima iskazali su na omotu sa sasjeckanim Jaggerovim jezikom i sa zihericom probušenim ustima.
Ovaj album je oznacio prvi pravi proboj domaceg punk autorstva. Kasnije je proglašen kao najbolji debi album u povijesti na ovim prostorima...

1980. vec nadaleko poznati i od publike prihvaceni bend iz Dubrave postiže vrtoglavi uspon objavljivanjem drugog albuma "Crno-bijeli svijet" koji nam donosi tada popularni ska ritam. Album je sniman u General Recording Sound studiju u Milanu pod sjajnom producentskom i aranžerskom doprinosu Ivana Pika Stancica. Album je prodan u 150.000 primjeraka i donio je veliku popularnost i posjecenost koncerata. Pjesme "Mi plešemo" i "Crno-bijeli svijet" postale su vjecni evergreeni domace rock i pop scene. Houra vec tada pokazuje veliko zanimanje za hrvatsku narodnu glazbu te na promociji ploce u Domu sportova u Zagrebu dovodi tamburaški orkestar koji je odsvirao pjesmu "Mi plešemo", specijalno za onaj slucaj prepjevanu sa "Mi pijemo".
Ovim vrlo bitnim ostvarenjem grupa si je zacementirala poziciju u vrhu tadašnje jugoslavenske rock scene, ali sa sve vecim uspjehom došle su sve vece poteškoce.

1981. bila je prva problematicna godina za Houru i njegovo društvo. U grupi dolazi do razilaženja sa Davorinom Bogovicem koji je pokleknuo pod sve vecim obavezama i pritiskom. Umjesto planiranog odlaska na snimanje novog albuma, Bogovic odlazi na more i barem privremeno napušta Prljavo kazalište. Pjevacku ulogu tada prihvaca Jasenko Houra. Grupa se potom seli u Švedsku te u studijima perkusionista Sjunne Fergera radi na novom albumu pod nazivom "Heroj ulice". Ovaj puta kao producent se pojavljuje Tinni Varga. Na promotivnoj turneji umjesto bubnjara Fileša i basista Hrasteka, koji su otišli u vojsku, kao zamjene sudjeluju Miroslav Budanko Ajzic i povratnik Zoran Cvetkovic na basu. Novi album "Heroj ulice" je svakako jedan od najvažnijih u karijeri benda jer je predstavljao Hourino konacno srednjestrujaško autorsko opredijeljenje. Osim toga, ovaj album je znacio i kao spas od propasti grupe zbog krize oko odlaska Bogovica.

1983. Prljavo kazalište vraca Bogovica za mikrofon pokušavajuci ponoviti nekadašnje najuspješnije trenutke. Grupa, ovaj put u Zagrebu, snima novi album "Korak od sna" na kojemu sa Prljavcima suraduju Rajko Dujmic u ulozi klavijaturiste, i kao prateci vokali Mladen Bodalec i Zdenka Kovacicek. Album donosi tada veliki jugoslavenski hit "Sve je lako kad si mlad". Novi album su tada pratile loše kritike, a i Davorin Bogovic nije se savršeno uklopio u pop izricaj albuma jer su ga najviše koštale glasovne (ne)mogucnosti te nakon turneje raskida suradnju sa Prljavim kazalištem. Ovdje završava prva faza u karijeri benda iz Dubrave.

1985. pocinje, dolaskom Mladena Bodalca na mjesto frontmena, uspješnije razdoblje u karijeri benda. No, novi album "Zlatne godine", koji je ovaj put izašao za "Jugoton", nije još pokazao sve što je družina iz Dubrave spremna uciniti. Producirao ga je Ivan Piko Stancic, a od poznatijih pjesama izdvajaju se megahit "Ne zovi mama doktora" te "Pod sretnom zvijezdom mi smo rodeni" i sjajna balada "Ma kog' me Boga za tebe pitaju". U njegov nastanak nije uloženo mnogo, ali dolazak Mladena Bodalca predstavlja siguran zalog za uspiješniju buducnost koja ce kulminirati "Ružom" i legendarnim koncertom na trgu.

1988. izlazi savršeno producirana i odsvirana ploca "Zaustavite zemlju". Na njoj se nalaze redom hitovi poput "Zaustavite zemlju", "Marina", "Moj bijeli labude", no ono što se dogodilo zbog jedne pjesme, tocnije zbog jednog stiha, malo tko bi ocekivao, ponajmanje sam Houra. U izrazito ispovijednu i intimnu "Mojoj majci", koja je bila posveta njegovoj nedavno preminuloj majci, on unosi tada sotoniziranu rijec "Hrvatska". Time je Kazalište izgubilo tržište u Srbiji, a samo je povecalo popularnost i naklonost kod kuce. Pjesma je pokrenula tisuce ljudi na njihove koncerte i postala je rockerskom inacicom "Ustani bane". Kao "zagrijavanje" za veliki koncert na trgu, Prljavci sudjeluju na koncertu ZG Rock Forces u Domu sportova zajedno sa Filmom, Psihomodo popom i Parnim valjkom. Snimke sa tog koncerata upotrijebljene su za objavljivanje dvostrukog live LP-a "Sve je lako kad si mlad" 1989. godine. Nakon tog koncerta grupu napušta gitarist Marijan Brkic, vjerojatno zbog slabije zarade kod prodaje albuma "Zaustavite zemlju". Zamijenjuje ga sviracki potkovan Damir Lipošek, koji je nekad svirao u Itd Bendu zajedno sa Fedorom Boicem, koji ce se kasnije takoder prikljuciti Kazalištu.

17. listopada 1989. održan je legendarni koncert na, tada, Trgu republike. Koncert je održan na samom kraju turneje "Zaustavite zemlju". Još prije Prljavci su potpisali sponzorski ugovor sa Tvornicom duhana Zagreb, što im je pomoglo organizirati tako glomazan koncert.
Na kraju svega koncert je bio zabranjen, što je Houra prije samog pocetka trebao priopciti razdraganoj publici. Nije ih htio iznevjeriti, te pred ocima stotinu pripadnika tadašnje jugoslavenske milicije zapoceo koncert.
Sve nakon toga više nije bilo isto. Prljavo kazalište je pokrenulo mase i ubrzalo put prema osamostaljenju Hrvatske, a sebe postavilo na tron s kojega ga više nitko nece moci srušiti.

1990. godine Houra podiže prašinu novim studijskim projektom "Devedeseta", tocnije naslovnom skladbom. "Devedeseta" je u mnogocemu bila prorocanska pjesma, ali je i pokazala što sve jedan totalitarni režim može raditi malom covjeku. U pratecem spotu prikazani su i sukobi na Kosovu. Ostale pjesme na albumu više su komercijalnog tipa ("Pisma ljubavna", "Strah od letenja" i sjajne balade "Oprostio mi Bog", "Zbogom dame, zbogom prijatelji"). Prljavci sve više odlaze na turneje u prekomorske zemlje: Australiju, Kanadu, SAD.

1993. Prljavo kazalište lansira album "Lupi petama..." prvi puta pod vlastitom etiketom CBS. Novo ime u bandu je klavijaturist Fedor Boic, koji je zamijenio Mladena Roška. U pjesmama prevladava ispovijedni ton, pogotovo u naslovnoj, u kojoj Houra govori o svojim poginulim prijateljima, ali se prvi puta dotice i negativnih tema mlade države. Album je krcat hitovima, jedna do druge pjesme doživjele su bezbroj vrcenja po radiju i televiziji. Veliko iznenadenje nalazi se u pjesmi "Uzalud vam trud sviraci" koja je Hourina posveta ratom oštecenoj Slavoniji. Pjesma je opjevana ruralnim rjecnikom i odsvirana uz pomoc tamburaša. Album dosiže prodaju od oko 80.000 primjeraka. Prljavo kazalište krece na dugotrajnu turneju koja se rasteže po citavoj Hrvatskoj i po svim dijelovima svijeta, gdje koncerte izvodi za hrvatsku dijasporu. Finale te mamutske turneje dogodit ce se na velikom koncertu na Dolcu 27. prosinca 1994. Koncert se održao na Dolcu zbog nemogucnosti dobivanja dozvole za Trg bana Jelacica. Na temperaturi od -4 celzijevih stupnjeva, Prljavci su iskazali zavidnu žestinu i energiju kao rijetko do tada. Pratilo ih je oko stotinu tisuca raspjevanih i razdraganih ljudi, a cijeli koncert popracen je videokamerama i objavljen na CD-u i videokazeti (CBS, 1995).

1996. nakon podulje stanke, Prljavo kazalište objavljuje novi studijski album "S vremena na vrijeme". Na njemu se Houra osvrce na društvene nepravde i siromaštvo koje je potresalo tadašnju Hrvatsku. Najsnažnije i najlijepše takve pjesme su "Sretan Božic", "Laku noc tebi Zagrebe" i "Dodi sada gospode". Album je miksan u Battery studijima u Londonu, a gost Prljavaca na albumu je poznati bubnjar Simple Mindsa Mel Gaynor. Krajem 1997. godine objavljuju LIVE CD sa snimkom nastupa u Lisinskom gdje pjesme Prljavog kazališta izvodi simfonijski orkestar u povodu proslave 20-godišnjice rada grupe.

1998. objavljen je novi studijski album "Dani ponosa i slave". Sa novim ostvarenjem, Prljavci su se vratili bazicnom zvuku. Osim toga, album nije raden uz pomoc raskošne produkcije kao na prethodnom albumu, nego je sniman u domacoj Dubravi. Album je takoder prepun hitova kao što su "Brane srušit cu sve", "Dani ponosa i slave", ali i Hourinih osobnih, socijalnih i ljubavnih pjesama ("Dobro jutro šezdesetosmaši", "Ako tražiš nekoga"). Na albumu sudjeluje i tada neafirmirani rap sastav TRAM 11.

2001. Prljavci za Croatia Records objavljuju box set sa 4 CD-a "Sve je lako kad si mlad", koji je cjelokupni presjek njihove karijere. Uz to objavljena je i autorizirana biografija Prljavog kazališta pod istim imenom (autori Darko Glavan i Hrvoje Horvat). Nakon ljetne turneje iste godine grupu napuštaju gitarist Damir Lipošek i klavijaturist Fedor Boic. Zamijenjuju ih Zlatko Bebek (Drugi nacin, Crvena jabuka) i Jurica Leikauff.

2003. pod novim sastavom vracaju se u život albumom "Radio Dubrava" koji je objavljen, ovaj put, za Dallas records. Na njemu se Houra vraca u djetinjstvo i osvrce na politicku situaciju u današnjoj Hrvatskoj. Naslovna pjesma vec je pocela pohod na vrhove ljestvica, a Prljavci, kao i svaki put, krecu na veliku turneju.

Sve o clanovima

MLADEN BODALEC - MLAĐO - Pjevač
Rođen: 1.1.1959.
Boja očiju: zeleno-smeđe
Zanimanje: Vječni student prava - apsolvent
Hobi: Ping Pong, Šah, Nogomet, Kartanje
Sluša glazbu: Bruce Springsteen, U2, a od novijih Alaniss Morissette
Omiljeni glumci: Al Pacino, Marlon Brando, Robert De Niro, Jack Nicholson
Najbolji film: Let iznad kukavičjeg gnijezda
Mjesto izlaska: Discotheque "The Best"

JASENKO HOURA - JAJO - Ritam Gitara, Tekstovi, Glazba
Rođen: 3.6.1960.
Hobi:Malo kave sa puno mlijeka, Coca-Cola, Isostar
Obitelj: Otac dvoje djece, sina i kčerke.
Svira:
Fender Telecaster Standard USA
Fender Stratocaster R. Sambora USA
Vashburn Acc.
2x Marshall JCM900 Heads
2x Marshall 4x12" Speakers
Gitaru Fender Stratocaster, sa kojom je odsviran koncert na Dolcu, poklonio je za djecu Hrvatske.
Gitaru Gibson Marauder, na kojoj je napravljena i odsvirana "Ruža" na trgu, 1989. godine, nalazi se u Udruzi Hrvatskih Nezavisnih Dragovoljaca, na licitaciji za djecu poginulih hrvatskih branitelja.

NINOSLAV HRASTEK - HRAST - Bass Gitara
Rođen: 10.9.1959. u Zagrebu
Izgled: Oči smeđe-crne, kosa crna, visok 182 cm.
Omiljena hrana: Paprikaš i Pommes-frites.
Hobi: Biljar i Čitanje.
Glazba: Sluša manje-više sve (što vole mladi).
Najdraža Boja: Ljubičasta.
Voli brzu vožnju,posjeduje VW Passat Diesel 2800 GTI
Svira:
Music Man Singray 5 Bass
Fender Jazz Bass Fretless
Pojačalo: Gallien Krueger RB400
Zvučnici: SWR - Goliath Junior II Bass 2x12" i Mega Bass 2x15"
Upotrebljava žice:
Stay-In Tune (5 žičani komplet)
Ernie Ball (5 žičani komplet)
Svira trzalicom največih dimenzija

TIHOMIR FILEŠ - FILKO - Bubnjevi -producent
Rođen: 29.4.1962.
Izgled: Crna kosa, smeđe oči.
Voli: Tenis, kompjuterske igrice.
Kučni ljubimac: Pas.
Hobi: HI-FI
Svira:
Gretch (jedan od sto rock modela bubnjeva na svijetu): snar 14" x 6", bass drum 22", tomms 11" 13" i 16", stalci: Tama
Drumworkshop: snar 14" x 4,5", bass drum 22", toms 9" 11" 13" i 16", stalci: Collar Lock
Cimballs: Paiste
Pedala: Tama

ZLATKO BEBEK - BEBA - Solo gitara
Završio klarinet u srednjoj glazbenoj školi i svira gitaru već od 1978. godine. Do sada je svirao s brojnim poznatim rock skupinama kao što su “ Drugi način” , “ Virusi” , “ Novi fosili” , “Crvena jabuka”, a sada je gitarist “ Prljavog kazališta” . Bio je i suradnik časopisa “ Status” gdje je pisao članke o gitari i elektroakustičkim pojačalima. Profesor gitare u rock akademiji

DAMIR LIPOŠEK KEKS - 1989-2001 Gitara
Rođen: 24.11.1963.
Izgled: Smeđe oči, visok 185 cm.
Hobi: Ribolov, Skijanje
Svira:
Gitare: Kramer Stagemaster II Deluxe, Valley Arts Custom Pro, Fender Stratocaster '68, Yamaha APX-9-12 Acc
Pojačalo: Mesa Boogie 2x90 slave, Triaxis Pre-amp.
Procesori: Digitech DNP-55 Harmony processor, Roland SDE 2500 Digital delay, Art X15 midi pedala
2x Marshall 4x12" zvučnici, Furman Power Conditioners
Žice: D'adario, Martin Acc
Pick ups: Seymour Duncan, EMG Active, Dhandler.
Ployd Rose Tremolos

FEDOR BOIĆ FEĐO - 1993-2001 Klavijature
Rođen: 17.10.1968., u 18.45 sati, Zajčeva bolnica Zagreb
Začet u hotelu Kvarner u Opatiji
Sluša sve što vole mladi
Vještina: Prvak u ronjenju sidra
Svira:
Live: Korg 01WFD, Roland D50, Juno 106
Studio: Emu III, Emu Vintage Keys, Roland JV880, Roland JD800, Roland R8-M, Yamaha RX-5, Yamaha DX-7, Oberheim DX, Sequential Circuits - Prophet 600, Korg DV800, Atari 1040 STE (4 Mb RAM, 60 Mb HDD), Steinberg SMP24, Wurlitzer - Electric Piano
Software: Steinberg Cubase Score, Steinberg 124, Steinberg DX & TX Works, Steinberg D50 Bankloader, Steinberg Avalon

JURICA LEIKAUFF - Klavijature

PRIJAŠNJI ČLANOVI BENDA
Klavijature: Mladen Roško 1989.
Gitara: Marijan Brkić 1979. - 1989.
Vokal: Davorin Bogović 1977. – 1981.; 1983. – 1985.
Gitara: Zoran Cvetković 1977. - 1979.

Diskografija
SINGLOVI
1978. TELEVIZORI / MAJKA / MOJE DJETINJSTVO Jugoton
1979. MOJ JE OTAC BIO U RATU / NOĆ Suzy
1980. CRNO-BIJELI SVIJET / MODERNA DJEVOJKA Suzy
1989. MOJOJ MAJCI / MARINA Suzy
1996. DOĐI SADA GOSPODE CBS

ALBUMI
1979. PRLJAVO KAZALIŠTE Suzy
1980. CRNO-BIJELI SVIJET Suzy
1981. HEROJ ULICE Suzy
1983. KORAK OD SNA Suzy
1985. ZLATNE GODINE Jugoton
1988. ZAUSTAVITE ZEMLJU Suzy
1989. SVE JE LAKO KAD SI MLAD - LIVE Suzy
1990. DEVEDESETA Suzy
1993. LUPI PETAMA... CBS
1994. ZABRANJENI KONCERT CBS
1994. NAJVEĆI HITOVI - KOMPILACIJA Suzy
1993. BOŽIĆNI KONCERT - LIVE CBS
1996. S VREMENA NA VRIJEME Croatia Records
1997. XX GODINA - LIVE CBS
1998. DANI PONOSA I SLAVE Croatia Records
2000. ROCK BALADE HI-FI Centar
2000. SVE JE LAKO KAD SI MLAD '77.-'99.
2003. RADIO DUBRAVA Dallas Records

DVD
2003. NA TRGU Dallas Records

KNJIGE
1993. LUPI PETAMA CBS
1995. BOŽIĆNI KONCERT 1994.
1996. PRLJAVO KAZALIŠTE (USA, CAN, AUS tour) CBS
2001. SVE JE LAKO KAD SI MLAD Minerva Publishing House/Europapress Holding

BOŽICNI KONCERT 27.12.1994. NA -4 CELZIJA

Jasenku Jaji Houri može se vjerovati ili ne, može ga se smatrati "hrvatskim Springsteenom" (kako to stoji zapisano u svježem promotivnom materijalu banda) ili drskim bleferom koji ce se, više nego li je pristojno, "naslanjati" na tudi materijal no nitko mu ne može poreci da je posljednjih cetiri - pet godina bankrotiranu zanatsko rockersku udrugu iz Dubrave pretvorio u profitabilnu nacionalnu "rock instituciju". Navode koje sam zapisao u vrijeme objavljivanja albuma "Lupi petama..." potpisujem, dakako i danas. No, uz obvezujuci dodatak uvjetovan svime što se dogodilo u svega godinu i pol tijekom koje su, budimo iskreni, Jajo i Kazalište - uz tek koje pridruženo ime - postali i štaka i skela za otromboljeno "mesište" hrvatskog pop-rock mainstreama. Jer, iako je Prljavo Kazalište nakon himnicke "Mojoj Majci" - alkemijom ulice pretvorene u rockersku inacicu "Ustani Bane" - i prorocke rock and roll budnice "Devedeseta", za najšire mase bilo istoznacnica sintagme "Šeks and Rock'n'roll", za dežurno sumnjicavu kritiku tek je albumom "Lupi Petama..." potvrdilo nominaciju za vrh.

U mnogocemu album "Lupi petama i reci sve za Hrvatsku" uz znameniti je prvijenac zacijelo najznacajniji album Kazališta uopce. Naime, ono što se dogodilo nakon objavljivanja ploce, možda je jednako koliko i sam album, zacrtalo koordinate nekog i današnjeg i buduceg Kazališta. Turneja "Lupi petama..." ne samo da zavrijeduje ulazak u ripleyevski odradene "vjerovali ili ne" knjižice rock and roll tricvijalija vec stoji kao jedinstven fenomen kojeg se ne može mjeriti samo uobicajenim prosudbenim kriticarskim metrom i motrištem iz dvoranske backstage perspektive... Turneja je, naime, kotrljanjem slavonskim ratnim glibom i izlizanim asfaltnim crvuljkom Jadranske magistrale, koncertima u polusrušenim domovima kulture ni puškomet daleko od prvih crta bojišnice ali i spektaklima u prepunim sportskim dvoranama, silom vremena i prilika, postajala metafora Hrvatske danas. One Hrvatske koja "ima" i one koja "nema", one u "ratu" i one u "miru"...

U jednom je interviewu pred par godina Houra kazao da se u ova politicna vremena eto bavi politikom koliko se ona bavi njime. Sasvim tocno no, dodao bih, da se "neglazbene" konotacije za Jaju i Kazalište lijepe baš kao ispljuvana žvakaca guma za poplat. Naravno da je album "Lupi petama..." nabijen refleksijama hrvatske stvarnosti te - zahtjevnijem "citacu" ili tumacu dogadanja na periferiji glavne politicke matice - cak zahvalan predložak za pipanje pulsa hrvatskog "ni-rata-ni-mira". Ipak rikoše koji je album dobio turnejom, sumnjam da je itko ocekivao. Uostalom, tijekom mamutske turneje i koncertne promocije ploce, njen materijal nije samo promoviran u neslužbeni soundtrack hrvatske stvarnosti (s uporištima u "opcim mjestima" kakva su naslovna skladba ploce ali i "Pet dana ratujem...", "Kiše jesenje", "Uzalud vam trud sviraci"...) vec je i Prljavo Kazalište postalo znacajem veliko. Golemo. Nikad vece.

I - nikad bolje.

Ne govorim o glazbi - o tome poslije - vec o necemu što niti Kazalište, pa ni sam Svevišnji nisu mogli planirati no što je, sasvim sigurno, kada se jednom dogodilo Houra itekako brzo prepoznao i umiješno potcrtao... Rijec je o poziciji koju Kazalište danas uživa kao rijedak zalog "integralisticke Hrvatske", kao jedinstven spoj i lokalnog (ako cete cak lokalpatriotskog naboja purgerskog, zagrebackog, ili jošte cak djelatnog imagea škvadre iz Dubrave) i opceg (svehrvatskog). Kvragu, nije li zapanjujuci odaziv i uspjeh turneje to najbolje pokazao. Koncertima i u Slavoniji i u Dalmaciji i u Istri i u Zagorju i u Lici i u Medimurju...

Ne treba biti cinik vec naprosto realist pa kazati da je Jasenko Houra znao itekako uspješno surfati na plimnom valu nacionalnih ratnih frustracija i emocija te, naoružan posvojenim citatima opcih mjesta planetarne rock and roll kajdanke, krciti put kroz bespuca domace rokerske zbiljnosti. Mana? Zaboga, ne. Iako i sam spadam medu one koji bi u vrijeme euforije "Ruže" bez dvoumljenja bili tipovali na otvoreno uskakanje Houre i društva u agitpropovski prostor, Jajo je strgao habit "državnog ljubimca" i prije nego li su mu ga pošteno skrojili. Upravo je zato "Lupi petama...", a posebice naslovna skladba, album "poratne" sjete umjesto trijumfalisticke euforije, a turneja špartanje i hrvatskom "zonom svijetlosti" i "zonom sumraka"...

Zašto ovo spominjem? Upravo stoga što se ni sam "veliki finale" jednoiplgodišnje koncertne promocije albuma "Lupi petama..." u spektakularnom zimskom predbožicnom dekoru zagrebackog Dolca, ne može procitati niti "opisati" bez svoje pretpovijesti; bez diskografskih i "onih drugih" ishodišta koji su mu odredili i predznak i profil.

Spektakularan koncert na Dolcu, jedva stotinjak metara "uzvodno" od Trga na kojem se - pet godina ranije - prvi puta u gotovo dvadeset godina "dogodio hrvatski narod", ocekivano je bio odreden krajputašima turneje i albuma te, vec bajkovitim, koordinatama legendarnog koncerta iz 1989. godine. Drskost? Možda, no, u konačnici, itekako isplativa! Jer, Kazalište u mrzloj prosinackoj noci na Dolcu nije samo još jednom pokazalo da je sviracki-izvodacki jedan od najkompetentnijih domacih bandova niti - eksplozivnošcu i ocitom nabrijanošcu svirke - bespogovorno opovrglo spekulacije o tonjenju u kilavu uranilovku estradnog "pop-rocka". Kazalište je 27. prosinca cak i zlobnike ili okorjele nevjernike uvjerilo da je band cija su buducnost i o(p)stanak na vrhu zajamceni!

Dali svjesno ili ne ali za Prljavce je koncert na Dolcu bio podjednako klimaks fascinantne turneje, logican završetak produžene "promotivne sezone" za jedan od najboljih albuma, prestižna "tocka na i" ali ujedno i egzorcist kojim se trebalo zauvijek osloboditi "demona" opterecujuce poputbine: "Hrvatske Ruže" i "koncerta na Trgu". Naizgled bedasto ali senzacionalan nastup na Trgu i himnicki evergreen kojem Houra i band duguju mnogo ili cak "sve", postali su klip koji se eto Kazalištu na odabranom putu nezgodno i neugodno mota oko nogu.

Jer, iako je sve to uradio vec ranije, Houra je morao dokazati da fascinantan uspjeh ne duguje "samo" umješno "nanjušenim" vibracijama nacionalnih frustracija i euforicnom vremenu otkrivanja zapretenog nacionalnog bica vec i vlastitom skladateljskom umijecu te svirackoj i izvodackoj kompetentnosti banda. Baš zato koncert na Dolcu definitivni je trijumf. Trijumf Houre autora, a i Kazališta banda.

Upravo na toj razdjelnici valja potražiti temeljne razlicitosti negdašnjeg nastupa na Trgu bana Jelacica (nekoc Republike) i aktualnog koncerta na Dolcu. Na prvom je Kazalište doista funkcioniralo kao - kolektivnim vibracijama nošen i "provociran" - "majstor ceremonijala", veliki meštar rituala zajedništva suucesnik u dvostrukoj "zavjeri" (onoj generacijskoj-skulpturno-rockerskoj i onoj nacionalnoj) dok se na Dolcu predstavilo kao vrhunski profesionalan, izvodacko i produkcijski pedantno cizeliran rock and roll band. Kao grupa koja, kao nikada do sada, maestralno odraduje emocijama nabijen, no racionalnom dramaturgijom osmišljen koncert.

Sve je te veceri bilo isto, a opet toliko drugacije negoli pet godina ranije na Trgu. Onda "Ruža" kao zalog za bolje sutra, a sada "Ocenaš" kao zalog za sjecanje na one koji su možda baš sa Trga, otišli u slavonske, licke, dalmatinske... rovove.

I tamo ostali.

Onda trobojka sa zvijezdom a danas trikolori s grbom i lentom; i nekoc i danas plavi šalovi Dinama: onda kao šifra "otpora" a sada tek kao suvenir... A band?

Od uvodne "Pet dana ratujem..." preko "Kiša jesenjih", hedonisticke "Sve je lako kad si mlad", springsteenovske "Kao ja da poludiš" pa do sjajnog medleya "laganica" uz saksafonsku podršku Marka Križana (a s primislima na Candy Dulfer), obvezujuce i simbolicne "Hrvatske ruže", standarda "Crno bijeli svijet", "Mi plešemo" te grand finala "Heroja ulice" i "Lupi petama..." te Bodalcevog bonusa "Uzalud vam trud sviraci", Kazalište je "izvelo" i "proštepalo" pokrivac koji je utoplio i raskrabio stotinjak tisuca Zagrepcana. Izašavši na pozornicu Dolca kao provjereno ime gornjodomne produkcije pop-rock mainstreama, Kazalište je sa scene sišlo kao srednjostrujaška perjanica no - što je jednako znacajno - i kao grupa koja bezgrešno može iznaci koridor do izvorišnih generatora rockerske uvjerljivosti, emocionalnosti i žestine.

Ni 27. prosinca 1994., kao ni pet godina ranije, Jasenko Houra i Prljavo Kazalište nisu uspjeli zaustaviti Zemlju. Zaustavili su tramvaje i - za sat i pol - zauzdali vrijeme! Može li smrtnik tražiti više?

ZLATKO GALL
CRNO-BIJELO U BOJI
(IZ AUTORIZIRANE BIOGRAFIJE "SVE JE LAKO KAD SI MLAD")

Ako je Prljavo kazalište nakon himnicke "Mojoj majci" - koju je jedinstvena alkemija ulice i "hrvatske šutnje" pretvorila u rockersku inacicu "Ustani bane" - postalo metafora probudene i nacionalno osviještene hrvatske rock mladeži, poslije prorocke rock and roll budnice "Devedeseta" okoštalo kao nacionalna ikona, vec trecim uzastopnim studijskim projektom uporno lomi klišeje "državnih ljubimaca" i predvidljive institucije mainstreama, slažuci još jedan album s "oporim" slikama iz Hrvatske.

Jasenko Jajo Houra i njegova družina ugodno potkoženih tridesetogodišnjaka danas su - unatoc fotografijama s bookleta albuma "Dani ponosa i slave" - podjednako daleko od punkoidnih korijena i frustracija zagrebackih predgrada kao i protagonisti skladbe "Dobro jutro šezdesetosmaši" od svoje "bolje prošlosti". Uostalom, band je vec zakoracio u godinu "velikih jubileja" - dvadeseta je obljetnica objavljivanja eponimnog prvijenca i pionirskog punk vinila u Hrvata - a vec je gotovo puno desetljece žilava metafora tuzemnog rock mainstreama te istoznacnica "rocka za ugodno starenje". Naravno, dvadeset godina poslije, deklamatorski "poziv na barikade" i hinjena punkoidna žestina frustriranih tinejdžera iz garaže - za društvo koje si je vec podiglo spomenik koncertne atrakcije opjevanim nastupom na Trgu ili "dogadanjem naroda" na Dolcu - bili bi jednako groteskini kao i "povratnicka" turneja karikaturalnih Sex Pistolsa.

Zapravo, racunati da ce "obljetnicarski" album "Dani ponosa i slave" biti natopljen "hormonalnom nostalgijom" i radikalnošcu "buntovnog angažmana" znacilo bi podcjeniti inteligenciju Prljavog kazališta. Jer, u Dubravu i prostore vlastitog odrastanja, band se vratio s popudbinom zrelosti. Prizori iz svagdana procitani su novom optikom, izbrušenom iskustvom, iskazani suptilnim autorskim rukopisom, lišenim jeftinih slogana i hormonalnih afektacija.

Zašto ovaj prigodni osvrt o Prljavom kazalištu zapocinjem baš posljednjim albumom "Dani ponosa i slave"? Stoga što je razumijevanje zadnjeg projekta Prljavaca i vremena današnjeg preduvjet za detekciju znacenja Kazališta uopce; za procjenu njihove diskografije i "minulog rada". Dani ponosa možda su cak ultimativan odgovor na neka davnašnja dvojenja, ili pak simbolicna tocka na odavno zapocete recenice. Kao album svodenja završnog racuna, kao poklopac osebujnom Hourinu autorskom "melting potu" u kojem se talila legura Kazališta.

Uzleti i padovi u diskografiji i karijeri Prljavaca opce su mjesto. Uostalom, o njima - bez lažne lakirovke - govori i ova knjiga: lucidnošcu i kriticarskom kompetentnošcu Darka Glavana i Hrvoja Horvata. Kriticara ali i neposrednih svjedoka hoda Kazališta, i po trnju i po ružinim laticama. No, unatoc otkliznucima pa i "šugavim sezonama", vrijeme je (eto pouke friškog albuma) bilo naklono prema svim bitnim projektima banda. Albumima koji su - ma koliko ih najmlada generacija rock kriticara podcjenivala "hormonalnim argumentima" - ostali ne samo opca mjesta gornjeg doma hrvatske rock povjesnice, iliti nezaobilazni zgodici domace diskografije, nego i iznimni krajputaši jedne respektabilne i dugovjecne karijere.

Povijest gotovo svake dugovjecne institucije popularne glazbe može se trasirati seciranjem kljucnih zgoditaka u diskografiji, a Kazalište u tome nije iznimka. Problem, medutim, nastaje pri izboru "referentnih" albuma.

Jer, postoji stotinu i jedan nacin citanja "estradnog slucaja" ili back kataloga Kazališta. Netko ce izdvojiti albume sa - danas se može slobodno kazati - zgodicima vjecne zelenjave; drugi pak prijelomne albume u genezi banda, najnakladnije ploce ili možda projekte koji su bitno utjecali na tijek hrvatske rock scene. I zacijelo bi svatko od njih bio u pravu. Osobno sam - ne želeci, dakako, osporavati drugacije vizure - fenomen žilavosti i trajnosti kazališta o kojem govori ova knjiga prepoznavao kroz albume u kojima su i autor Houra i band - ponekad, istina, grcevito i s dvojbenim ishodima, nastojali polupati kanone, okušati se u novome, uciniti još jedan korak naprijed... Zašto?

Pozicija nastupnog prvijenca iz 1979. neupitna je, no drugi album "Crno bijeli svijet" presudniji je za karijeru Kazališta i ukupnu hrvatsku rock scenu. Punkodni debut je, naravno, zapoceo impresivnu Hourinu kajdanku osobnog i iznenadujuce zrelog opipavanja pulsa vlastitoj generaciji, Jasenka gurnuo na poziciju generacijskog glasnogovornika, s "nabrijanim" klincima iz Dubrave na pleca svalio "povijesnu odgovornost". Koja je, zajedno s famoznom "markicom za šund", bila i najbolja svjedodžba "društvenog" znacaja i subverzivnog ucinka debuta. No ako je, u što sam uvjeren, hrvatski novi val bio daleko ucinkovitiji i presudniji od punkerskog tektonskog poremecaja koji ga je izazvao te - kao i blitz krieg Bijelog gugmeta šest godina ranije - porušio sve brane i ustave koje su povremene rock bujice pretvarale u smireni tok estradne glavne struje, "Crno bijelom svijetu" pripada privilegirano, pocasno mjesto. Zaboga, album je - fascinatnom prodom od preko stotinu tisuca prodanih kopija - širom otvorio vrata sumnjicavih diskografskih kuca, etablirajuci novi val ne više samo kao postpunkerski fenomen, nego kao lukrativnu kolektivnu generacijsku šifru. Drugi album Kazališta, uostalom, nije bio samo krucijalni vinil hrvatskog novog vala: on je umnogome bio novi val sam; simbolicno ušce svih glavnih tokova i sporednih pritoka, koji su se nakon punkerske bujice razlijevali scenom.

"Crno bijeli svijet" je i prvi album do kraja oživotvorene Hourine "strategije", a uspjeh duguje bezgrešnom srastanju forme i sadržaja, mamcu tada aktualnog ska zvukovlja i dobitnih infekcija plesnog hedonizma. Premda su ga cistunci punka doživjeli kao izdaju, ispod komercijalne glazure Prljavo je kazalište bilo jednako "prljavo" kao i na punkom ozracenom prvijencu. Album je, u gotovo svim skladbama, baratao istom dramaturgijom i nacinom gradenja price gorkih, oporih ili ironicnih vinjeta iz vlastitog urbanog okruženja. Što je dakako, ostalo jedno od temeljnih odlika Hourina autorskog rukopisa do danas. Podsjetimo: u "Modernoj djevojci" to je sukob surove stvarnosti i vizije boljeg života, u "Novim cipelama" tinejdžerska frustracija suocena je s tvrdokornim mužjackim svijetom Dubrave (eto teme koja se javlja i na albumu gotovo dvadeset godina kasnije), "Neki moji prijatelji" govore o odrastanju i buducnosti cijele generacije... Cak su i kljucne "hedonisticke" skladbe ska rapašoja (najzaslužnije za komercijalni uzlet albuma) nosile istu oporu i cinicnu poruku. U sudaru plesne raspojasanosti i eskapistickog poziva "mi plešemo" dosegnuta je ista dramaticnost kao i u eksplicitnim himnickim punk brojevima prethodnog albuma ("Sretno dijete" ili "Covjek za sutra"), dok je naslovni "Crno bijeli svijet" bio do srži ozracen ironijom. Houra se s problemom instantne zavodljivosti (komercijalne) forme nauštrb sadržaja, odnosno s nesporazumima u recepciji skladbi ili albuma, susretao kasnije. Od famozne "Ruže hrvatske" (Mojoj majci) pa do skladbi s Dana ponosa i slave. Jajo je, istina, cesto znao zaigrati na kartu isplative bregovicevske doktrine "uvijek na ivici, nikada u marici" te umješno balansirati na razmedu ocekivanog i "ekscesnog", dopuštenog i "provokativnog". U vrijeme euforije "Hrvatske ruže" zasurfao je na plimnom valu zapretenih nacionalnih frustracija i emocija, te uz podršku citata opcih mjesta planetarne rock and roll kajdanke (s posebnom sklonošcu za Springsteena, Dire Straitse i Edgeovu gitarsku maniru) ne samo reanimirao otrombljenu karijeru banda nego i izgradio trambulin za novi doskok do vrha.

Ipak, teško da se ijednom autoru kao Houri (iznimka je, možda, Goran Bregovic) na nos toliko puta nabijala rijec "izdaja" i progovarala "manipulacija".

Nakon "Crno bijelog svijeta" Kazalištu se spocitavalo napuštanje izvorne punkerske poetike, "Heroj ulice" unisono je proglašen "potpunim promašajem" i ulijetanjem u opce poznate klišeje rockijanja, albumi iz polovice osamdesetih ocijenjeni su "šlageriziranim kurvanjem", dok je album "Zaustavite zemlju" - zbog himnicke "Mojoj majci" - rockerske inacice "Ustani bane" - zavrijedio etiketu dvojbenog nacionalistickog agitprop projekta... "Devedeseta" je bila "pretenciozna", "Lupi petama..." "licemjerna", koncert na Dolcu "megalomanski"... I tako redom.

Istina, za neka diskografska otkliznica i bolna prizemljenja Kazališta u drugoj polovici osamdesetih krivi su sami Prljavci. Osobno držim da je za promašaje kriv gubitak izvornog "balansa sredine" te pogrešna procjena (u borbi za opstanak banda) o važnosti (šlagerizirane) forme nauštrb ambicioznijeg autorskog "sadržaja", dobrano napuštenog nakon "Heroja ulice".

Gotovo kao truizam glasi teza da su sudbine nekih albuma mnogo zanimljivije od materijala otisnutog na njima. "Heroj ulice" - treci album Kazališta, izvorno objavljen 1981. - unatoc šugavim kritikama pokazao se, primjerice, iznimno utjecajnom i znacajnom plocom u genezi banda. Istina, odlazak pjevaca s dvaju prvih albuma i odlicnog frontmana Davorina Bogovica, izostanak koncertne promocije te neugodan teret "treceg albuma" (koji je, u konkretnom slucaju, trebao pokazati hoce li prevagnuti "punkerska" strana prvijenca ili "popisticka" ambalaža megauspješnog mu nasljednika) iznudili su Jajin izlazak u prvi plan, no - pokazat ce se deset godina kasnije - posezanje za Springsteenom kao kljucnom referencom bilo je više od pojasa sa spasavanje. "Iznudeno" Hourinim autorskim sazrijevanjem i ambicijama koje je pratila neopoziva ostavka na mjesto generacijskog glasnogovornika. Nije teško pretpostaviti da je Jaji godila golema medijska pažnja, srcana podrška kritike nakon prvijenca, te status megauspješne koncertne i diskografske atrakcije izboren "Crno bijelim svijetom". Ali ambiciozni i rockom inficirani "klinac iz Dubrave", kojem život ionako nije namijenio ulogu lica s postera kojima su tapecirane tinejdžerske sobice, želio je nešto drugo. Ugled i trajnost utjecajnog rock autora: Petea Townshenda i - posebice - Brucea Springsteena. Kao legendarni bluesman, koji je na prašnjavom križanju u vukojebini delte Mississipija vragu dao dušu "cendžajuci" se za gitarsko umijece, Jajo je bio spreman odbaciti blještavilo novovalne repatice za okrajak springsteenovske trajnosti.

Stoga, ako je uputno tražiti korijene ili predšasnike trolista iznimnih studijskih albuma Prljavog kazališta u devedesetima (od "Lupi petama.." naovamo), valja posegnuti za "Herojem ulice", a ne nastupnim punkoidnim albumom ili, za reanimiranje i uzlet karijere prijelomnim, "Zaustavite zemlju". Jer, na "Heroju ulice" Houra je prvi put odbacio žezlo trendmakera i megafon generacijskog glasnogovornika, posegnuvši za springsteenovskom neizravnijom i slojevitijom autorskom retorikom. Istina, na albumu (bezgrešno produciranom i odsviranom - zacijelo uz asistenciju švedskih gostiju i "najamnika") naslanjana na rukopis Big Bossa nisu uvijek imala upecatljiv autorski "izlaz", premda skladbe poput iznimne naslovne teme te rockijanja "Lupam glavom u radio" ili "Sve gradske bitange" i "Djevojke bi" pokazuju kojim je putem Houra autor kanio krenuti naprijed. Prljavo kazalište i Houra doista su cudni svati.

I karijera i diskografija obiluje im netipicnim potezima, nad kojima se cesto kocoperio znak pitanja. Jesu li Trg i Dolac megalomanski potezi okorjelih mitomana ili plod trajne želje za iskorakom uz propitivanje mogucnosti nove avanture? Je li Jajina abdikacija s trona "državnog ljubimca", na koji je posaden poslije "Ruže hrvatske", odraz "proracunate lukavosti" ili naprosto nepristajanja na ulogu nove "nacionalne ikone"? Je li ispovjedna melodramatika u nosecim "angažiranim" temama albuma iz devedesetih vješto pipanje bila svehrvatske javnosti ili pak logican nastavak springsteenovštine, zapocete još "Herojem"? Je li...

Na albumima "Lupi petama..." i "S vremena na vrijeme" Houra je doista strgnuo dres "rockerskog bana Jelacica", progovorivši (nimalo slucajno - springsteenovski) o traumama hrvatskog ni-rata-ni-mira i šugavoj "poratnoj" stvarnosti. Superioran koncert na Dolcu (uhvacen na odlicnom live albumu) nije pak bio samo logican završetak King Kong size turneje za jedan od najboljih albuma u diskografiji banda, nego i egzorcist kojim se Kazalište nastojalo osloboditi "demona" i sve teže prtljage "bolje prošlosti": koncerta na Trgu i "Ruže hrvatske". Dviju kljucnih tocaka za uzlet grupe u devedesetima, ali i neugodnih mitiziranih "klipova" koji su se isprijecili na putu prema springsteenovskoj viziju trajanja. "Dani ponosa i slave" logican su pak (zakljucni?) dio trijologije iz devedesetih; album koji - ostajuci s obje noge u prostoru mainstreama - nije srocen kao (kurentni) generacijski poziv na urbanu pobunu, vec kao opori komentar; kao dijagnoza stanja iskazana optikom "aktivnog promatraca" koji svjesno odustaje od "heroike". Kao iskaz autora koji je - tinejdžerski buntovno - vec jednom (prvijencem) bezuspješno probao promijeniti svijet. I abdicirao.

No, ne zaboravimo: samo oni koji imaju žezlo stjecu pravo na abdikaciju. A Prljavci su ga - zajdno s krunom "generacijskih glasnogovornika" u rukama - imali nekoliko puta. Prepuštajuci ga, poput štafetne palice, uvijek iznova drugima. Naravno, tek nakon što su istrcali svoju etapu. Ocekivano, na celu kolone.

ZLATKO GALL

Valonia Offline




Beiträge: 942

23.11.2005 17:45
#8 RE: Online-Antiquariat in Kroatien antworten

Hi Kokosh, danke. Das ist natürlich sehr informativ und wird meine abendliche Lektüre, bewaffnet mit dem Wörterbuch.

Ähnliche Themen Antworten/Neu Letzter Beitrag⁄Zugriffe
Motorradurlaub im Kroatien Sept. 2015
Erstellt im Forum Urlaub für Biker mit dem Motorrad in Kroatien, Motorradtouren von Kroatien-Motorrad-Fahrer
11 18.11.2015 16:18
von Stromerin • Zugriffe: 2229
Adria-dream - Ihre Kroatien-Spezialisten
Erstellt im Forum Biete Ferienwohnung, Ferienhaus, Appartment, Zimmer für den Urlaub in ... von adria-dream
3 16.01.2015 13:07
von adria-dream • Zugriffe: 952
Online Törnplanung Kroatien
Erstellt im Forum Segeln, Boote, Yachten, Marinas und Charter in Kroatien von wihara
8 13.05.2010 18:50
von wihara • Zugriffe: 3921
Apartmani Mare Pirovac günstige Ferienwohnung Privat Apartment Kroatien - Adria Urlaub & Meer
Erstellt im Forum Biete Ferienwohnung, Ferienhaus, Appartment, Zimmer für den Urlaub in ... von villa-malu
13 07.04.2016 21:20
von villa-malu • Zugriffe: 5153
Kroatien Paten gesucht
Erstellt im Forum Interessante Links über Kroatien von Nehaj25
4 01.08.2008 13:03
von Nehaj25 • Zugriffe: 558
NEWSLETTER Kroatien-Tourismus
Erstellt im Forum Sonstiges zum Thema Kroatien und Urlaub in Kroatien von Cabriofreund
16 09.08.2012 18:02
von beka • Zugriffe: 5993
Für Werbung im Kroatien-Forum freigeschaltete Mitglieder
Erstellt im Forum Service für Vermieter von Ferienwohnungen usw. in Kroatien von Thofroe
150 27.11.2016 09:55
von Thofroe • Zugriffe: 361627
Internetzugang T-Online in Kroatien
Erstellt im Forum Anfragen und Beiträge aller Art zum Thema Kroatien - Sonstiges von Zoro
6 01.08.2005 18:12
von huegus • Zugriffe: 403
 Sprung  

Durchsuchen Sie das Kroatien-Forum nach einem gewünschten Begriff:

.......... ..........
Nutzen Sie die oben stehende Suchfunktion. Wenn Sie das Kroatien-Forum durchsuchen wollen.
In unserem Kroatien-Forum finden Sie umfassende Informationen über Urlaub und Ferien in Kroatien sowie passende Ferienwohnungen, Hotels, Apartments und Ferienhäuser für den Kroatienurlaub.

   
Bücher, Landkarten,
Reiseführer


für den Kroatien-Urlaub gibt es hier !
 

Gravuren
auf Holz, Glas, Metall, Stein
Gravur Holz - Glas - Metall - Stein



www.kroatientips.de - Kroatien-Tipps Forum - Kroatien-Lexikon - Jumpmantours - Urlaub in Kroatien - www.kroatien-links.de - Kroatien-Suche
Geschenke individuell gestaltet, Holz, Glas, Metall, Stein gravieren - Druckerei, Werbung, Stempel, in Bestensee, Königs Wusterhausen - Kroatisch lernen - Ersatzteil-Shop
disconnected Kroatien-Chat Mitglieder Online 5
Xobor Forum Software von Xobor